Nakon dva ministarstva Vlade RS, na Otvoreno pismo i dostavljene dokaze brutalne devastacije 1.500 hektara poljoprivrednog i drugog zemljišta na području Osječana i susjednim mjesnim zajednicama Bušletić, Kotorsko i Kožuhe kod Doboja, oglasili su se i nadležni za upravljanje vodama u RS.
Iz Javne ustanove „Vode Srpske“ su posredno priznali odgovornost za ekološku katastrofu kod Doboja, konstatacijom da je dislociranje i vađenje materijala iz vodotoka u koritima i vodnom zemljištu u njihovoj nadležnosti. Ali, u pismu upućenog neformalnoj grupi građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ su se požalili da ne mogu sami izaći na kraj sa bahatim i bezobzirnim šljunkarima.
Konkretno, naveli su da se dislokacija i vađenje materijala sprovodi na osnovu ugovora zaključenih sa izvođačima za svaki lokalitet pojedinačno u skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka.
“Dislokacija i vađenje materijala u koritima u vodnom zemljištu dozvoljeno je samo u obimu i način kojim se uređuje korito i vodno zemljište ili ako to služi sprovođenju mjera zaštite. U skladu sa posebnim elaboratima i projektima i na osnovu njih izdatim vodopravnim aktima na način koji bitno ne mijenja prirodne procese, ne remeti prirodnu ravnotežu ekosistema i ne pospješuje štetno djelovanje voda“ – odgovorili su iz JU „Vode Srpske“.
A, upravo je sve izneseno zastupljeno u „Slučaju Osječani“, jer su šljunkari svojim aktivnostima bez kontrole i mjere promjenili sve što je bilo prirodno na tom dijelu Trebave i napravili od njega Dubai u negativnom smislu. Kratere koje je nemoguće sanirati naredna desetljeća i dodatno stvara već izrečene sumnje da se u njih dovozi i lageruje kancerogeni životinjski i drugi otpad.
Javna ustanova je, istina, u svom pismu grupi naznačila da su aktivnosti fizičkih i pravnih lica u koritu i na vodnom zemljištu, koje su suprotne propisima i dokumentaciji nastaloj na osnovu istih kažnjive po odredbama Zakona o vodama i drugih zakona. Sugerisali su da je na terenu neophodno pojačati kontrolu u pogledu nelegalne eksploatacije šljunka i pored republičke i lokalne inspekcije uključiti i ostale nadležne organe, kako bi se spriječila devastacija kako vodnog, tako i poljoprivrednog zemljišta.
„S obzirom na problematiku upravljanja vodotocima u RS, neohodna je koordinirana saradnja svih nadležnih organa u pogledu nadzora, kako bi se onemogućio nelegalan rad privrednih subjekata“ – zaključili su u JU „Vode Srpske“.
Lj. Đurić
