Konkurencija za dobijanje posla već duže je prisutna kod sudskih vještaka u dobojskom pravosuđu i mnogi javno reaguju zbog takvog angažovanja.
Za sada je svoj glas digao sudski vještak patolog Željko Karan, koji zamjera dobojskom Okružnom javnom tužilaštvu što za vještačenja u sudskim procesima ne koristi usluge Zavoda za sudsku medicinu RS, čiji je Karan direktor.
On tvrdi da se, umjesto patologa ustanove na čijem je čelu, angažuje patolog penzioner, koji za potrebe vještačenja koristi tuđu opremu i prostor dobojske Opšte
bolnice.
Nisu tačni navodi da Okružno javno tužilaštvo ne angažuje Zavod odgovaraju iz dobojskog tužilaštva na prozivke da krše zakon.
Ističu da se DNK nalazi i obudukcije, koje su bliže sjedištu Zavoda u Banjaluci povjeravaju upravo njima, dok se za one na teritoriji regije Doboj angažuje patolog Ljubomir Curkić.
"To je u skladu sa odredbama Zakona o vještacima RS, a Curkić je na listi ovlašćenih vještaka Ministarstva pravde duži niz godina", reakcija je dobojskog tužilaštva.
Ne postoje "otimanja" za posao u dobojskom pravosuđu samo u oblasti sudske medicine, već je to prisutno i kada su u pitanju vještačenja u oblasti finansijske, građevinske i drugih struka.
"Trenutno je najaktuelnija borba vještaka da dobiju posao u vještačenjima iz poljoprivrede, jer su u pitanju značajni poslovi gradnje mini-hidroelektrana, mreže auto-puteva i eksproprijacije zemljišta, a i kod procjene vrijednosti izuzetog zemljištva se "vrti" veliki novac", kaže, za "Novosti", izvor iz dobojskog pravosuđa koji je želio da ostane anoniman.
U određivanju vještaka značajnu ulogu imaju tužioci i sudije, ali su najznačijnije odluke glavnog tužioca i predsjednika sudova, kaže naš izvor.
Osiguranje
Sudski vještaci su po mnogo čemu privilegovani u odnosu na ostale koji pružaju usluge i obavljaju poslove po ugovorima. Nemaju striktnu obavezu vođenja poslovnih knjiga i plaćanja posebnih poreza, pa čak nisu snosili ni rizik ukoliko nekvalitetno obave svoj posao.
Od januara ove godine, međutim, moraju da obezbijede garanciju kod osiguravajućih kuća da će snositi eventualnu štetu pogrešno urađenog posla do 100.000 maraka.
(Novosti)
