Građani Doboja, Modriče, Vukosavlja i Šamca, prvenstveno koji su pogođeni majskim poplavama 2014. godine i još im prijeti opasnost od poplava u tim gradovima i naseljima uz rijeku Bosnu, pokrenuli su inicijativu za efikasniju zaštitu minerala iz korita te rijeke i bolju kontrolu i nadzor nad eksploatacijom šljunka iz riječnog korita i poljoprivrednog zemljišta u njegovoj blizini.
Tražili su od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS izmjenu i dopunu Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka. Inicijativom se nastojalo omogućiti davanje ovlašćenja JU „Vode Srpske“ u pogledu nadzora i kažnjavanja nelegalne eksploatacije minerala iz rijeka od strane privrednih subjekata koji vrše dislokaciju i eksploataciju minerala. Takođe i izmjenu zakonskog okvira kako bi i poljoprivredno zemljište uz vodotokove rijeka bilo obuhvaćeno zakonom, a sve u cilju daljeg sprečavanja nelegalne eksploatacije minerala iz rijeke Bosne i ostalih rijeka u RS.
Posredstvom Grupe, inicijativu je podnijela neformalna grupa građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“, a ona je rezultat rasprave i zaključaka sa Okruglog stola "Nelegalne šljunkare nas dave", održanog u Doboju. Na njemu su, osim predstavnika nevladinih organizacija, učestvovali i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Inspektorata RS – Vodne inspekcije, JU „Vode Srpske“, Okružnog javnog tužilaštva Doboj, Policijske uprave Doboj MUP RS i drugi.
“Stav je da u trenutnim zakonskim okvirima nije moguće izvršiti promjenu Pravilnika, jer je prema članu 196 Zakona o vodama inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog Zakona i na njemu zasnovanih podzakonskih propisa i akata obavlja Republička uprava za inspekcijske poslove. Narednim članovima definisani su sadržaj inspekcijskog nadzora i ovlašćenja vodnog inspektora u vršenju vodnog nadzora”, stoji u odgovoru ministarstva na podnesenu inicijativu, uz zaključak da je za mijenjanje odredbi iz Pravilnika potrebno prije izvršiti izmjene Zakona o vodama.
Iz istih razloga MPŠV je iznijelo stav da nije moguće dati ovlaštenja JU „Vode Srpske“ za izdavanje prekršajnih naloga za nelegalnu eksploataciju minerala, jer su ta ovlašćenja isključivo u nadležnosti Vodnih inspekcija. Nadležnost vodnog inspektora je, prema stavu tog ministarstva, i kada je u pitanju eksploatacija šljunka na poljoprivrednom zemljištvu i navode da on ima pravo i ovlašćenje da zabrani dislociranje i vađenje materijala, ukoliko se te radnje preduzimaju u suprotnosti sa datim odobrenjima i vodnim aktima.
Zbog toga je Grupa uputila Ponovljenu inicijativa za izmjenu postojećeg Zakona o vodama RS u skladu sa upustvima i odgovorom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, a nakon toga da se izvrše prethodno tražene izmjene podzakonskih akata, odnosno Pravilnika.
"Nećemo odustati, jer je opravdano traženje da se u proces nadzora nad eksploatacijom minerala u RS uključe „Vode Srpske“. Upravo je na održanom Okruglom stolu ispred Republičke uprave za inspekcijske poslove Dragan Despotović iznio podatak da svega pet vodnih inspektora pokriva područje od Novog Grada do Trebinja i da mjesečno pređu automobilom ogromnih 30 hiljada kilometara u vršenju kontrole i inspekcijskog nadzora. U taj posao se bez problema mogu uključiti i inženjeri i druga ovlaštena lica „Vode Srpske“, čiji je prevashodni zadatak do sada bio da nakon datih odobrenja i koncesija uvode šljunkare u posao", kaže član Grupe Jadranka Petrović.
UMJESTO ČIŠĆENJA MULJA PREDNOST EKSPLOATACIJI
Kada je u pitanju uređenje vodotoka u RS, istraživanja Grupe pokazala su da se šljunkari prvenstveno bave privrednom eksploatacijom šljunka, a periferno čišćenjem mulja i striktno produbljavanjem korita, mada bi trebalo da je obrnuto.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa JU “Vode Srpske” ne provodi radove na eksploataciji mineralnih sirovina, već se isključivo vrši čišćenje vodotoka od nanosa u svrhu nesmetanog toka i obezbjeđenje proticajnog profila vodotaka. Sve aktivnosti koje se sprovode imaju za svrhu smanjenja poplavnog rizika i regulacije vodotoka, aktivnosti su detaljno definisane putem tehničke dokumentacije, koja se izrađuje u tu svrhu od strane licenciranih projektantskih kuća, a koje je subjekat koji vrši radove dužan da se pridržava u skladu sa Ugovorom i pravilima struke”, obavijestilo je zvanično ovo ministarstvo Grupu u svom odgovoru, kojeg je potpisao ministar dr Boris Pašalić.
LJ. Đ.
