Nemoćne da obezbijede 25 miliona maraka za potpunu i trajnu zaštitu Doboja od poplava, gradske vlasti su, izgleda, odlučile da eliminišu što više uzročnika, koji dovode do izlivanja vode iz riječnih korita.
Naime, pred kraj proteklog mjeseca gradska inspekcija je započela akciju kontrolisanja rada privatnih šljunkara i onemogućavanja rada onih koje se ne pridržavaju kriterijuma i propisa za njihov pravilan rad.
Zatvorene su već tri, jer je ustanovljeno da nisu ispunile date uslove, a narednih dana će se, prema najavi iz Gradske uprave, akcija nastaviti i neće biti izuzetaka.
– Pitanje nelegalnog rada šljunkara postavljeno je na poslednjoj sjednici Skupštine grada, inspektori su krenuli u akciju i naišli na iznenađujuće stanje. "Katanac" je stavljen na tri šljunkare na rijeci Bosni, a poznato je da još nekoliko njih ne ispunjava potrebne standarde i nema odgovarajuće dozvole – rečeno je u Gradskoj upravi.
Iako već odavno ekolozi i razni stručnjaci ukazuju na to da su glavni uzroci poplava u BiH posljednjih godina eksploatacija šljunka iz korita rijeka, u RS se do sada nije stalo na kraj neplanskom vađenju minerala.
U posljednjoj većoj akciji, prije desetak godina, republički inspektori za vode su od tadašnjih ukupno 35 šljunkara U RS, na području Doboja zabranili rad čak njih deset.
Iako su iz Republičke uprave za inspekcijske poslove najavljivali rigorozne mjere i objelodanili nezakonitosti rada šljunkara, na dobojskom području su gotovo sve zatvorene šljunkare ponovo nastavljale rad, pa se poslednjih godina njihov broj i uvećao.
To nije ni čudo, jer oni koji su se obogatili na tom mineralu očigledno nisu tako lako željeli da ispuste "zlatnu koku" iz ruku. Umjesto da uredno uplaćuju propisane takse, za namjene uređenja korita rijeka, šljunkari su čak znatno smanjili uplate po osnovu eksploatacije.
Štete od poplava
Tokom katastrofalnih poplava, prije pet godina, samo su se na dobojskom području štete od poplava mjerile milionima maraka, a pitanje je vremena bilo kada će i sam grad biti ugrožen, što se u maju 2014. godine i desilo. Tada su štete procijenjene na čak 172,7 miliona KM.
Tužbe zbog zemljišta
Osim što su jedni od uzročnika poplava, šljunkari uzurpiranjem poljoprivrednih površina prilikom ekploatacije pijeska uzurpiraju i zemljište vlasnicima parcela uz rijeke, pa se oni obraćaju gradskim i republičkim vlastima sa zahtjevom za naknadu štete.
Mještani Kotorskog kod Doboja putem suda potražuju čak pet miliona maraka na ime štete za uništena imanja, za koju tvrde da su prouzrokovali šljunkari.
Večernje novosti
