Među dobojskim srednjoškolcima najmanje je djece koja su pravilno uhranjena i koja su idealne tjelesne težine, pokazala su istraživanja.
Ima ih i pothranjenih, ali daleko više je gojaznih tinejdžera.
– Izražena je abdominalna gojaznost. To su djeca s povećanim obimom struka, a ta gojaznost u stvari najviše i ugrožava zdravlje djece. Za vrijeme pauza oni kupuju sebi obroke, sendviče, grickalice, slatkiše, sve nešto što ne bi trebalo – navodi nutricionista Milena Todorović.
Svi mi ponekad padnemo u iskušenje i jedemo nešto što nije zdravo, priznaju učenici Ugostiteljsko-trgovinske škole, koji, za razliku od ostalih vršnjaka, tokom obrazovanja uče o zdravoj i uravnoteženoj ishrani.
– Većinom jedem povrće, voće, ribu, žitarice. Ponekad volim čips (smijeh), a od slatkiša čokoladu. Nekada se suzdržim – priča Dajana Urumović, koja ističe da većinom pravi smuti od divljih ili domaćih jagoda.
– Svakome se desi da padne u iskušenje, ali ispravi se to s vremenom. Najiskrenije, meni su omiljene gumene bombone – priznao je Dario Kontić, te kao zdrav ljetni obrok predložio salatu od krastavaca s pavlakom.
Nutricionisti preporučuju da srednjoškolci, umjesto što kupuju sendviče i grickalice, u školu od kuće donesu užinu, ali to je u osjetljivim godinama, poručuju roditelji, gotovo nemoguće, jer se takva djeca odmah etiketiraju.
– Ukoliko bi dijete doručkovalo prije polaska u školu, to bi bilo otprilike oko sedam sati, pošto počinje nastava oko pola osam. Na velikom odmoru trebalo bi da ima jednu voćnu užinu i nakon tri sata, pred kraj nastave, još jednu, i onda bi već kući došli na ručak – pojasnila je Milena Todorović kako bi izgledao sistem zdravije prehrane u školi.
– Moje dijete ponese zdjelicu zobenih pahuljica sa voćem u školu i druga djeca mu se rugaju, jer ona nose čips za užinu i to im zamjenjuje obrok. Bitno je da se djeca nauče da mogu da donesu zdravu hranu u školu i da neće zbog toga biti na neki način izolovana od društva – navodi Radmila Cvijanović, majka troje djece.
Da im je dijete gojazno, uglavnom primijete roditelji koji nisu gojazni, kažu u dobojskom Domu zdravlja. Ali, ukoliko se roditelji nezdravo hrane, a potom to prenesu na djecu, oni ne vide ništa loše u tome.
– Kao ljekari skrećemo pažnju kada vidimo, recimo, da neko dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu. Roditelj to vidi, ali misli da je nasljedno. U suštini jeste, ali se može preduprijediti da ne dođe kasnije do nekih zdravstvenih rizika, kardiovaskularnih oboljenje ili dijabetesa – rekla je Andrea Tomić, specijalista porodične medicine.
