Kupovina nekretnina po nerealnim cijenama, fiktivni zajmovi i kompanije bez stvarnog poslovanja i dalje su najčešći načini pranja novca na Zapadnom Balkanu, pokazalo je najnovije istraživanje Globalne inicijative (GI-TOC).
Za pranje novca, navodi se u njihovim rezultatima, ključnu ulogu imaju notari, advokati i računovođe, koji takvim transakcijama daju privid zakonitosti.
Tako iza miliona evra sumnjivog porijekla koji završavaju u nekretninama, fiktivnim firmama i međunarodnim transakcijama na Zapadnom Balkanu ipak ne stoje samo kriminalne grupe, već i mreža licenciranih profesionalaca čiji pečati, potpisi i ovjere daju legalni okvir nezakonitim poslovima.
“Nalazi pokazuju da se na Zapadnom Balkanu nezakonito stečen novac rijetko kreće sam. On putuje kroz ovjerene ugovore, vlasničke listove, ugovore o zajmovima, fakture i revidirane finansijske izvještaje, odnosno, kroz dokumentaciju kojoj je potreban neko sa licencom da je potpiše, ovjeri ili udari pečat kako bi mogla da prođe kao legitimna“, navodi se u izvještaju GI-TOC.
U njihovom izvještaju koji se bavi notarima, advokatima, računovođama, revizorima i posrednicima u prometu nekretnina, kroz analizu 89 intervjua, brojnih sudskih spisa, nacionalnih procjena rizika i evaluacije MONEYVAL-a, prate se profesionalci koji čuvaju ulaz u nezakonite finansijske tokove ili im držati vrata širom otvorena.
Istraživanje je obuhvatilo profesionalce i sudske spise u Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu*, u Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a sprovedeno je između decembra 2024. i januara 2026. godine.
“Nekretnine i dalje predstavljaju glavni kanal za pranje novca. Ugovori o kupoprodaji nekretnina sa umanjenim ili naduvanim vrijednostima, brze preprodaje među povezanim licima, notarski ovjereni zajmovi bez vjerodostojnog porijekla novca i nominalni kupci koji djeluju u ime stvarnog vlasnika ponavljaju se u svih šest zemalja. Fiktivne firme, lažne fakture i prekogranične korporativne strukture dodaju nove slojeve prikrivanja, a njima se obično bavi isti uski krug notara, advokata i računovođa, umjesto jednog pojedinačnog aktera“, pokazalo je istraživanje.
Jedan italijanski računovođa, snimljen dok govori o novcu prebacivanom preko Albanije i Crne Gore, svoj pristup opisao je bez mnogo suptilnosti:
“Prvo ćemo učiniti da nestanu, a zatim ih prebaciti u Hong Kong ili negdje drugo“, rekao je on.
Viši analitičar GI-TOC Anesa Agović Đozo kaže da je istraživanje pokazalo da se novac ne pere sam i da transakcije danas vješto kriju noseći pečate koji im daju legalnost.
“Zato je važno razumjeti da borba protiv organizovanog kriminala nije samo potraga za kriminalcima, nego i zatvaranje prostora koji omogućava da nezakonito stečeni novac postane dio legalne ekonomije. Ako želimo efikasniji odgovor na organizovani kriminal, moramo pratiti novac jednako odlučno kao što pratimo počinioce“, kaže Agović Đozo.
Zemlje Zapadnog Balkana uglavnom su uskladile svoje zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca sa standardima FATF-a i Evropske unije, navodi se dalje u rezultatima istraživanja. Da je ovo tako, pokazuje i nedavno vraćanje BiH na “sivu listu” Moneyvala.
“Međutim, nadzor ostaje najslabija karika. Profesionalna udruženja rijetko imaju ovlašćenja ili dovoljno zaposlenih da kontrolišu vlastite članove, a profesionalna tajna često se tumači toliko široko da obuhvata i transakcije koje je trebalo prijaviti kao sumnjive. Tako su crnogorski notari tokom 2024. godine obradili gotovo 19.857 kupoprodaja nekretnina, procijenjene vrijednosti od oko 1,6 milijardi evra, a podnijeli su svega dvije prijave sumnjivih transakcija“, pokazalo je istraživanje.
Izvještaj navodi šta je potrebno za uspostavljanje funkcionalnog sistema, jasnije granice profesionalne tajne, provjere integriteta notara i računovođa, standardizovane obrasce za prijavljivanje i stvarnu povratnu komunikaciju između finansijsko-obavještajnih jedinica i profesionalaca koji podnose prijave.
CAPITAL
