Od 1,2 miliona KM, koliko je u budžetu za ovu godinu planirano za vjerske zajednice, Jevrejski kulturni centar sa sinagogom “Bejt šalom” u Doboju nije dobio ni marku pa su se u petak u ovoj zajednici medijima požalili da bez finansijske pomoći ne mogu da funkcionišu.
– Kao i svaki vjerski objekat nemamo nikakva finansijska sredstva u smislu da imamo neku zaradu, niti se posjete školske djece i turista naplaćuju, koje se ovdje stalno dešavaju, jer smo stavljeni na mapu Turističke organizacije i RS i grada Doboja – kazao je Danijel Atijas, predsjednik dobojske jevrejske opštine.
U Odjeljenju za privredu i društvene djelatnosti poručili su da su primili zahtjeve Jevrejske zajednice za finansiranje te da uskoro planiraju da se pozabave tim problemom.
– Namjera nam je da organizujemo sastanak sa gradonačelnikom kako bi se našao način da se pomogne – rekao je u telefonskom razgovoru Tihomir Gligorić, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti, pišu Nezavisne novine.
Vjerski život pedesetak dobojskih Jevreja od 2003. godine odvija se u objektu “Bejt šalom”, a obilne padavine su, kaže Atijas, oštetile krov pa isti prokišnjava, a dotrajala je i fasada.
Uz pomoć sredstava Sekretarijata za vjere RS i novca koji je iz budžeta izdvojila opština Derventa, gdje postoji jevrejsko groblje i u kojoj živi jedan član zajednice Mojka Pesah, krenuli su u sanaciju krova.
– To su nam bila jedina sredstva koja smo mi dobili da bismo krenuli. Mi sada u ovoj fazi pokušavamo da riješimo taj krov i prednju i bočnu stranu zgrade. Ovo ostalo nećemo moći, niti imamo sredstava – navodi Atijas te dodaje da su se obraćali Gradskoj upravi Doboj, ali je sve ostalo na obećanjima.
– Nama je potrebno desetak hiljada maraka ne samo da obnovimo ovu zgradu, nego nam je potrebno i za određene aktivnosti. Mi ovdje nemamo rabina, i za određene vjerske običaje, praznike, prinuđeni smo da idemo po blagoslov u Osijek, Kladovo, Beograd, Suboticu… – priča Atijas.
Za pomoć su se obraćali i Zvorniku u kojem takođe postoji jevrejsko groblje, potom lokalnim vlastima u Modriči i Brodu koje su im, navodi Atijas, pomogle simboličnim iznosima. Iako u Bijeljini ne žive Jevreji – i tamošnju vlast su molili za pomoć, jer je groblje u tom gradu pod ingerencijom dobojskog Jevrejskog centra.
