Ministar zaštite životne sredine i turizma Federacije BiH Edita Đapo rekla je danas da je kompaniji "Global ispat koksna industrija Lukavac" /GIKIL/ još u januaru prošle godine istekla ekološka dozvola, te da se sve vrijeme u pogledu pitanja i postupaka zaštite životne sredine ovo postrojenje ponašalo krajnje brutalno i nedisciplinovano.
– GIKIL ne zadovoljava ni minimum za izdavanje nove ekološke dozvole – rekla je Đapo u Tuzli tokom razgovora sa premijerom Tuzlanskog kantona Jakubom Suljkanovićem.
Vlada Tuzlanskog kantona, iako nema direktne vlasničke ingerencije, svjesna je kompleksnosti situacije i nastoji iznaći najbolje rješenje, navedeno je danas na portalu Vlade Tuzlanskog kantona.
– Glavni razlog za ovu situaciju je trenutna uprava GIKIL-a koja sprječava Vladu Tuzlanskog kantona da putem svoje kompanije KHK Lukavac preuzme upravljačke strukture u GIKIL-u – rekao je Suljkanović, ističući da se određeni koraci predizimaju i na ovom planu.
Suljkanović je rekao da odustajanjem GSHL-a /KHK i GSHL su osnivači GIKIL-a/ od pokrenutog arbitražnog postupka, stvoreni su preduslovi da domaće pravosudne institucije okončaju pokrenuti spor za rješavanje vlasničke strukture u GIKIL-u, što je bilo zakočeno prethodno pokrenutim postupkom.
– Eventualnio preuzimanje upravljačkih struktura u GIKIL-u, omogućilo bi i preduzimanje konkretnih koraka ka stabilizaciji stanja u ovom preduzeću – rekao je Suljkanović.
Premijer Tuzlanskog kantona naglasio je da Vladi nije cilj zatvaranje ovog privrednog subjekta, ali da njegovo poslovanje i društvena odgovornost moraju biti dovedeni u red.
Problem GIKIL-a nije smao zaštita okoline. GIKIL je kompleksan slučaj, posebno ako se ima u vidu da, osim 1.000 radnika, koliko radi u ovom preduzeću, njegovo poslovanje obezbjeđuje oko 30 odsto željezničkog saobraćaja za "Federalne željeznice" i oko tri odsto bruto društvenog proizvoda.
Na današnjem sastanku Đapo i Suljkanovića rečeno je dda bi zatvaranje GIKIL-a imalo nesagledive posljedice s aspekta gubitka ugovora sa dobavljačima i kupcima, kao i nemogućnost kasnijeg ponovnog povratka na tršište, prenose agencije.
U aprilu se dogodila ekološka katarstrofa kada je došlo do pucanja nasipa na postrojenju za transport otpadnih voda i izlivanja ove tekućine u rijeku Spreču, a u avgustu je u lukavačkoj firmi eksplodirao rezervoar te je došlo do isticanja amonijaka.
Tom prilikom su povrijeđena i tri radnika, dok su četiri vatrogasca zatražila medicinsku pomoć radi udisanja amonijaka.
