Uprkos tome što je od minulog rata prošlo gotovo četvrtina stoljeća, u Doboju nije izgrađeno centralno spomen-obilježje poginulim borcima u njegovoj odbrani i stvaranju Republike Srpske.
Ta činjenica svakako začuđuje, pogotovo zato što je ova sredina dala značajan doprinos, ali i podnijela ogromne žrtve tokom rata. Samo iz Doboja u raznim brigadama Vojske Republike Srpske poginulo je 1.620 boraca, uglavnom onih koji su branili svoj grad, od izuzetno strateškog značaja i za cijelu Republiku Srpsku.
Istina, u nekadašnjem Domu Vojske postoji spomen-soba sa imenima i likovima dobojskih boraca koji su dali živote u odbrani Doboja i Srpske, ispred zgrade Centra javne bezbjednosti u Doboju podignuto je spomen-obilježje poginulim policajcima Policijske uprave Doboj, a slična obilježja postoje u više privrednih i drugih organizacija i institucija.
Međutim, nedostaje jedan centralni spomenik kakav je, na primjer, u Parku narodnih heroja u pomen na poginule partizane u Drugom svjetskom ratu. Ali, i tu postoje problemi, jer je Doboj propustio šansu da se središte grada, cjelina "Glavni gradski park – Spomen-park narodnih heroja", proglasi nacionalnim spomenikom.
– Predmetno dobro ne ispunjava kriterijume za proglašenje nacionalnim spomenikom iz razloga što je izgubljen istorijski integritet parka. Izmjenama Regulacionog plana rezultirala je sječom drveća i izmjenom plana parka, što je direktno imalo utjicaja na zeleni pojas koji ga okružuje. Pored toga, neplansko razmještanje bisti unutar prostora parka oduzelo je prvobitnom planu izvornu koherentnost – obrazloženje je Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Istovremeno, skidanjem sa liste, naloženo je u slučaju bilo kakvih intervencija na tom prostoru neophodno da se izvrše prethodna arheološka istraživanja, jer je glavni "gradski park izgrađen na prostoru starog harema, odnosno napuštenog muslimanskog groblja".
U ovom poslednjem vjerovatno i treba tražiti razlog zašto gradske vlasti ne žele udovoljiti dijelu boračkih udruženja koja insistiraju da se centralno spomen obilježje za poginule borce VRS izgradi u gradskom parku u blizini Spomen-kosturnice poginulih boraca iz Drugog svjetskog rata, na mjestu gdje godinama stoji položen kamen temeljac za gradnju spomenika.
Spomen dom će biti dio budućeg spomen parka "9. januar"
Kako stvari stoje, centralno spomen-obilježje za poginule srpske borce u poslednjem otadžbinskom ratu ipak će se graditi u blizini nove crkve "Presvete Bogorodice", odnosno u spomen parku “9. januar”.
– Na njemu će biti uklesana imena svih poginulih boraca iz poslednjeg otadžbinskog rata. Među dobojskim, biće i imena boraca sa Ozrena iz opština koje sada pripadaju Federaciji BiH. Na taj način bila bi urezana imena više od 1.850 boraca – kažu u Boračkoj organizaciji Doboj.
PODIGNUTI SPOMENICI
Za razliku od poginulih boraca VRS, u Gradskom parku u centru grada postoji glavno spomen-obilježje za 99 poginulih i 399 ranjenih i invalida u granatiranju Doboja od 1992. do 1995. godine. Spomenik u znak sjećanja na jedanaest žrtava majskih poplava 2014. godine podignut je u blizini bivšeg Doma vojske, sada zgrade Gradske uprave.
Takođe, pored pravoslavnog hrama "Svetih apostola Petra i Pavla", gdje su pohranjene kosti oko osam hiljada Srba stradalih u dobojskom logoru u Prvom svjetskom ratu podignuto je spomen obilježje. Velikim spomenikom u blizini dobojske željezničke stanice od zaborava je sačuvano stradanje i 45.791 Srbina interniranog u austrougarski logor u Doboju tokom Prvog svjetskog rata, koji je i prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi 20. vijeka.
PORTUGALCI
Interesantno je da je u Parku narodnih heroja, u sklopu kojeg je i zgrada Gradske uprave, prije desetak godina podignut spomenik poginulim vojnicima iz Portugalije koji su ovdje bili u sastavu mirovnih snaga.
Grad Doboj je na taj način dao najvišu moguću ocjenu doprinosu portugalskih vojnika u mirovnoj misiji, što je za pohvalu. Ali nažalost nije i za svoje branioce i krajnje je vrijeme da se to ispravi.
Ljubinko Đurić
