U Bosni i Hercegovini, zaključno sa junom 2018. godine, bilo je ukupno 75 078 blokiranih računa poslovnih subjekata, što je, u odnosu na mjesec ranije, više za 125 preduzeća.

Među ovim brojem, koji se iz mjeseca u mjesec uvećava, nalaze se pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih društava, prodavnica, benzinskih pumpi, apoteka, restorana, do razno raznih agencija, zadruga, mjesnih zajednica, opština, sportskih saveza.

Poređenja radi, u prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenim početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58 038, dok su 35 694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun. Dakle, za nepunih šest godina, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH povećan je za nevjerovatnih 17 000?!

Prema mišljenju ekonomista, ovo je prava slika stvarnosti, odnosno ekonomske situacije u zemlji. Preduzeća su, kako kažu, preopterećena beskrajnim izdvajanjima po različitim osnovama i u tako teškim uslovima poslovanja, ovakvi podaci su i očekivani, piše Srpska Cafe.

Mjere rasterećenja

Poslovna zajednica Republike Srpske godinama unazad insistira na ukidanju brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, koji predstavljaju ogromno opterećenje u poslovanju domaćih privrednika.

O kolikim opterećenjima se radi najbolje ilustruje Registar poreskih i neporeskih davanja Republike Srpske, koji je dostupan na Internet stranici Ministarstva finansija RS, a u kojem je evidentirano više od 370 nameta.

Nevjerovatno zvuči da se u ovom registru, na čijem uspostavljanju je poslovna zajednica godinama insistirala, nalaze i nameti koji nemaju nikakvog zakonskog uporišta, jer su naslijeđeni iz ranijeg perioda. Zakoni su promijenjeni, a nameti ostali. To znači, kako kažu privrednici, da plaćaju obaveze za koje ne znaju ni kome idu, ni na osnovu čega, a ni kako se, na kraju, ta sredstva troše. Takođe, pojedina preduzeća plaćaju istu naknadu više puta, po različitim osnovama, što je nedopustivo.

Naravno, ovo su samo neke od nelogičnosti koje i laici, “golim okom”, vide u Registru.
Privrednici očekuju da će uskoro krenuti pojedinačna analiza svakog navedenog nameta. Da će se utvrditi ili neće opravdanost postojanja i iznosa koji su obavezni plaćati i da će se, na kraju, neki ukinuti, a drugi smanjiti. Na taj način, kažu, stvoriće se uslovi da se preduzećima rastereti poslovanje i smanji broj blokiranih računa.

Prezadužena privreda

Dok privrednici ne dočekaju ukidanje svih tih silnih nameta, njihovo ukupno poslovanje, ako je suditi prema zvaničnim podacima, tonuće sve dublje i dublje. Jer, ukupne obaveze privrede u 2017. godini iznosile su 16,4 milijardeKM, što je u odnosu na 2016. godinu povećanje za 4,3 odsto.

U strukturi obaveza, dugoročne obaveze iznose 6,5 milijardi KM i povećane su za 6,1 odsto, dok kratkoročne obaveze iznose 9,9 milijardi KM i veće su za 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna kratkoročna potraživanja privrede Srpske u 2017. godini iznosila su 4,7 milijardi KM, što je u odnosu na 2016. godinu više za 3,8 odsto. U strukturi ukupnih kratkoročnih potraživanja, potraživanja od kupaca iz inostranstva iznose 431,9 milionaKM, što je za 10,2 odsto više u odnosu na 2016. godinu. Potraživanja od kupaca u zemlji, u 2017. godini, iznosila su 2,8 milijardi KM, što je više za 3,4 odsto u odnosuna 2016. godinu.

I kratkoročni finansijski plasmani povećani su u 2017. godini i iznosili su 671 milion KM, što je u odnosnu na 2016. više za 6,2 odsto.

Najveći problem privrede Srpske, prema tvrdnjama iz Privredne komore, je nizak koeficijent tekuće likvidnosti, koji je u prošloj godini iznosio 1,05.

– Ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti izmađu jedan i dva, tada se vidi da je privreda Republike Srpske na marginama održavanja tekuće likvidnosti – objašnjavaju u Komori.