Konstantan pad broja osnovaca prati i smanjenje nastavničkog kadra, a otežani uslovi rada i sve učestaliji napadi na prosvjetne radnike dovode do toga da u učionicama sve češće ostaju oni koji su stekli pravo na penziju.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u redovnim osnovnim školama u školskoj 2024/25. godini bilo je zaposleno 7.779 nastavnika, što je blago smanjenje u odnosu na prethodnu školsku godinu, kada ih je bilo 7.803.

Istovremeno, nastavljen je i pad broja učenika i u tekućoj školskoj godini evidentirano je 81.940 osnovaca, što je za 1.413 manje nego 2023/24. godine.

Izdvaja se i podatak da je broj nastavnika starijih od 64 godine porastao te ih je u ovoj školskoj godini u radnom odnosu bilo 19, za troje više u odnosu na lani. Da u obrazovnom sistemu nedostaje mladih nastavnika, posebno stručnjaka za prirodne nauke, potvrđuju i direktori škola iz različitih krajeva Srpske.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Semberije Predrag Račanović za "Glas" kaže da je problem nedostatka stručnog kadra posebno izražen u područnim odjeljenjima, dok u gradskim školama trenutno ne postoje ozbiljniji kadrovski izazovi.

- Prosvjeta je, kada je riječ o platama, dugo bila zapostavljena, ali su u posljednjih nekoliko godina primjetna poboljšanja. Ipak, glavni problem je što je u današnje vrijeme sve teže raditi u školi, izazovi se samo nižu. Postoji dosta nerazumijevanja na relaciji nastavnik - roditelj - učenik, a prisutan je i određeni broja roditelja koji ne traže znanje, već visoku ocjenu za svoje dijete - navodi Račanović.

On upozorava da sve ono sa čim se suočavaju prosvjetari utiče na to da se mali broj mladih odlučuje za nastavnička zanimanja.

- Svi zajedno moramo tražiti rješenja da bismo unaprijedili obrazovni sistem, jer u suprotnom za desetak godina možemo se naći u još težoj situaciji - zaključuje on.

Sličan stav ima i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola iz Laktaša, Gradiške, Srpca i Prnjavora Radoslav Savanović, koji ističe da je nastavnike matematike, hemije, fizike i tehničkog obrazovanja već sada gotovo nemoguće naći.

- Za sada se nekako snalazimo, ali pitanje je šta će biti u narednim godinama kada ti nastavnici odu u penziju. Sve je manje poštovanja prema prosvjetnim radnicima, a uslovi rada i zarade ne motivišu mlade da se odluče za ovu profesiju - kaže Savanović.

Dodaje da se problem produbljuje iseljavanjem stanovništva.

- Samo u našim lokalnim zajednicama u posljednje četiri godine imamo 220 osnovaca manje. To nije zanemarljivo i taj trend će, nažalost, biti nastavljen - rekao je on.

Da je obrazovni sistem u sve ozbiljnijoj krizi potvrđuje i predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS Dragan Gnjatić, koji kaže da je interesovanje mladih za studije koji vode u prosvjetu minimalno, što je direktna posljedica niskih plata i lošeg društvenog statusa nastavničke profesije.

- Činjenica je da se na ove fakultete upisuju u sve manjem broju, jer su plate nedovoljne, a odnos društva prema učiteljima, nastavnicima i profesorima je sve gori. Svjedoci smo slučajeva nasilja, kao što je nedavni incident u Gacku, ali i sličnih dešavanja u Bijeljini i okruženju - istakao je on i naglasio da se mora više govoriti o značaju prosvjete, kao stuba društva, ali i moraju obezbijediti bolji uslovi rada i adekvatne plate.

Ne smije se dozvoliti da bilo ko, smatra on, vrši nasilje nad zaposlenima.

- Mladi sve to vide. Oni su svjesni da je prosvjetarski poziv težak i nedovoljno cijenjen. Gledajući da neki ljudi sa daleko manje škole žive bolje od nastavnika, logično je da se sve manje njih odlučuje za ovaj put - pojasnio je Gnjatić, dodajući da su upravo zbog takvih okolnosti škole prinuđene da angažuju penzionere, jer drugog izbora nemaju.

- Sreća je što su ti ljudi i fizički i mentalno sposobni da nastave rad, ali to nije dugoročno rješenje - upozorava Gnjatić.

Učenici sa smetnjama u razvoju

U biltenu "Osnovno obrazovanje", koji je pripremio Zavod za statistiku RS, navedeno je da je na početku aktuelne školske godine redovnu nastavu pohađalo 2.099 učenika sa smetnjama u razvoju, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 1.761.

U Srpskoj postoje četiri osnovne škole za djecu sa smetnjama u razvoju, a nastavu u ovim ustanovama u školskoj godini na izmaku pohađa 406 đaka, za 51 više nego prethodne godine.

Glas Srpske