Podolsko goveče vraćeno u prirodno okruženje bare Tišina kod Šamca

U okviru partnerskog projekta Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke i ornitološkog društva “Naše ptice” iz Sarajeva, koji je sa 50.000 maraka finansirao njemački Euronatur, nabavljeno je deset grla podolskog goveda koja će boraviti u prirodnom okruženju bare Tišina.

Slavko Blažanović iz Grebnica, jedan je od dva farmera, koji će brinuti o podolcu. U tu svrhu, uređena je, proširena i ograđena livada, te napravljen sjenik i hranilište za pet mladih junica.

"Na ovom području pored bare, uvijek su pasle krave. Pričali su mi da je cijelo selo tu napasalo stoku. Zbog toga sam odlučio da baš ovdje i ja držim podolca, a planiram da stvorim veće stado, ali i da ubacim još neke rase goveda ovdje", kaže Blažanović.

U okruženje zaštićenog močvarnog staništa Tišina, nakon 70 godina vraćeno je podolsko goveče, stara i gotovo izumrla rasa goveda. Jovica Sjeničić, predsjednik Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, kaže da će deset grla boraviti u prirodnom okruženju u cilju da se tradicionalnom ispašom uspostavi narušena ravnoteža i očuvaju vlažni pašnjaci uz rijeku Savu.

"Kroz tu aktivnost mi smo spojili dvije korisne stvari, prije svega, nabavku jedne rase koja se potpuno uklapa u jedan koncept održivog korišćenja, odnosno prakse koja pogoduje ugroženim biljnim i životinjskim vrstama tih livada i pašnjaka u okruženju Tišine. S druge strane, napravili smo jedan značajan korak samim tim što smo vratili jednu tradicionalnu i izumrlu rasu goveda na područje RS i BiH", rekao je Sjeničić.

Povratak podolca na tlo Posavine, dogodio se nakon gotovo sedam decenija od kada su ih zamijenile mesnatije i mlječnije rase goveda. Podolac se u šamačkim selima koristio uglavnom kao radno goveče.

"Ova rasa je nestala sredinom prošlog vijeka upravo na ovom području, u mjesnim zajednicama Kruškovo Polje i Miloševac, i mi je zbog toga vraćamo upravo na područje Šamca. Podolsko goveče se odlikuje grubom konstitucijom, to je otprilike radna rasa, nije ni mliječno ni mesno goveče. Ipak, ima neke određene karakteristike kao što imaju neke mesne rase i to je prilika za komercijalizaciju proizvodnje naših kooperanata", naglasio je Sjeničić.

Ispaša starih autohtonih rasa goveda jedan je od najboljih načina održavanja ravničarskih livada i pašnjaka koji nestaju, a istvoremeno su važna staništa raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta. Uz podršku razvoju održive poljoprivrede, to je i odličan turistički potencijal.

U okviru projekta, planirane su i organizovane posjete djece školskog uzrasta, ali i turistički obilasci područja močvarno-barskog kompleksa Tišina.

M.L.

Tagovi: