Lični bankrot u BiH ni na vidiku

 Iako je pandemija virusa korona dodatno negativno uticala na finansijsku situaciju mnogih bh. građana te su na ivici da skroz bankrotiraju i imaju razna dugovanja, uvođenje ličnog bankrota još nije ni na vidiku.

U BiH se već godinama ukazuje na potrebu postojanja zakona o ličnom bankrotu, koji bi rasteretio prezadužene građane, ali on još ne postoji, a upitno je da li će i kada takav zakon biti donesen.

Joco Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH, rekao je da bi uvođenje ličnog bankrota u BiH bila pozitivna stvar, ali da nije siguran koliko bi to imalo efekta.

"Lični bankrot u suštini predstavlja to da neko rukovodi finansijama onoga ko je proglasio lični bankrot. A to podrazumijeva da povjerilac raspolaže i upravlja novcem i ostalim primanjima koja dobija onaj ko je proglasio lični bankrot", rekao je Cvjetković.

Dodao je da prije raspolaganja novcem dužnika, povjerilac prvo mora podmiriti osnovne životne potrebe dužnika.

"To znači stan, hrana i ostalo. Onda, ako ostanu još neka sredstva, ona se koriste za namirivanje dugova", izjavio je Cvjetković za "Nezavisne".

Istakao je da u BiH najveći problem predstavlja to što mnogi građani nemaju dovoljno visoke plate da bi čak podmirili osnovne životne potrebe.

"Samim tim kod njih ne bi ostalo nikakvog viška sredstava iz kojih bi se mogla namirivati potraživanja banaka ili drugih institucija, kao što su, na primjer, poreske institucije", naveo je Cvjetković.

Pojasnio je da bi uvođenje ličnog bankrota najveći uticaj imalo na one koji neprincipijelno zarađuju, odnosno zarađuju više nego što im je potrebno za život.

"Istovremeno, takvi građani ponekad višak sredstava, umjesto da usmjere na izmirivanje dugova, troše na zadovoljavanje nekih drugih neživotnih potreba", rekao je Cvjetković, dodajući da je u bh. društvu takvih građana veoma malo.

Naveo je da je potrebno da se o donošenju zakona o ličnom bankrotu usaglase entiteti te da zasad samo možemo gledati pozitivna iskustva iz svijeta.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar SWOT-a, u razgovoru za "Nezavisne novine" kazao je da se u posljednjih nekoliko godina, kada je riječ o uvođenju ličnog bankrota, ništa nije promijenilo te da postoji niz opravdanih, ali i neopravdanih razloga zašto je situacija takva.

"Uvođenje institucije ličnog bankrota pozdravljam i mislim da bi se time mnoge stvari mogle riješiti. Ne bi se desilo kao u prethodnom periodu, kao što je bio slučaj prije desetak godina, da su na stotine hiljada žiranata opterećene, a da ljudi dižu kredite do 500.000 ili 600.000 KM, nekada i do milion KM bez pokrića", pojasnio je Duduković.

Dodao je da se sada dešava da ljudi dižu kredite da bi pokrenuli neki biznis, a da je onda došla pandemija virusa korona, koja je sve to obustavila, a građani su bankrotirali.

"Za dizanje kredita mora postojati neka garancija. Kod nas je problem što i dalje nije uređen sistem, pa tako imamo građane koji prilikom dizanja kredita ulože, na primjer, automobil ili nekretninu koji nisu na njihovo ime. Onda žele da objave bankrot, a ništa što su uložili nije na njihovo ime. To se ne smije dešavati", naveo je Duduković.

Istakao je da se situacija posljednjih godina ipak promijenila te da su banke pooštrile kriterijume prilikom davanja kredita pa traže dokaze da se ono što se ulaže vodi na ime onoga ko želi da podigne kredit.

Dodao je da situacija nije bolja ni u regionu te je podsjetio da je Hrvatska prije desetak godina uvela lični bankrot, ali da ni kod njih nije zaživio kako treba, a Srbija pokušava isto da učini u nekom narednom periodu.

Tagovi: