Dobojska regija postaje deponija opasnog otpada iz FBiH

Javno iznesene sumnje poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske da se pod okriljem noći dovozi i lageruje opasni otpad na područje Doboja, podgrijale su već poznate tvrdnje da su ovo i područje Petrova zbog blizine međuentiteske granice sa FBiH česta meta onih koji ne žele opasni otpad u svom “dvorištu” pa ga nastoje izvesti.

Konkretno, u ovom slučaju narodni poslanik Nebojša Vukanović prošle nedjelje je zatražio da se provjeri da li šleperi lokalnog preduzeća “Jaćimović” dovoze sumnjivi otpad iz Visokog u Osječane, 20 kilometara udaljene od Doboja.

To je izazvalo reakciju spomenutog preduzeća, u čije ime je pravni zastupnik Siniša Mikić negirao da “Jaćimović” dovozi otpad iz Visokog na područje Doboja, već po ugovoru sa visočkim preduzećem “Prevent Leather” transportuje ga iz BiH u Češku. Priložio je u reagovanju nalog za prevoz, tovarne liste i dokaz da je tovar zaprimljen u Češkoj.

- Potvrđuju informaciju da se ta firma bavi prevozom iz Visokog, ali tvrde da se otpad i kože iz fabrike transportuju u Češku. Postavio sam pitanja o opasnom društvenom problemu i ekološkom zagađenju koje može ugroziti zdravlje ljudi, jer su Osječani u blizini rijeke Bosne – rekao je na tu temu Vukanović.

MJEŠTANI SU REKLI SVOJE - ODLUČNO NE

Kakva god istina bila, nije ovo prvi slučaj u kojem se Doboj pominje u kontekstu skladištenja opasnog otrova. Prije dvije godine su mješani Boljanića, dobojskog naselja na Ozrenu, bili jednoglasni da ne dozvole gradnju fabrike za preradu otpadnih guma, čiji je investitor “Eko global” iz Gračanice (FBiH).

- Mještani na zboru su rekli svoje, a više od 1.300 ih je potpisalo i peticiju da se ne dozvoli gradnja fabrike pirolize guma – rekao je za MojDoboj.info predsjednik Saveta MZ Zoran Ristić.

Protestima na granici Doboja i Petrova, omladina tog dobojskog naselja i naselja Karanovac u opštini Petrovo, gdje je već počelo lagerovanje starih guma, odlučno su se usprotivili namjerama da se na njihovom području izgradi pogon za preradu otpadnih automobilskih guma.

I u njima susjednoj Mjesnoj zajednici Sočkovac, nešto prije ovog pokušaja, odlučno je bilo protivljenje stanovnika tog ozrenskog naselja za izgradnju deponije firme iz FBiH.

Preduzeće “Grioss” iz Gruda je na lokalitetu ranije Ciglane namjeravalo graditi deponiju opasnog otpada. I “Kemokop” iz Dugog Sela, Republika Hrvatska, sa formiranim preduzećem i u Petrovu je namjeravalo da u bivšoj fabrici azbesta “Gradnjamont” otvori Pogon za sakupljanje, tretman i privremeno deponovanje opasnog otpada.

Ali, osujećeni su u tome masovnim protestima građana i Vanrednom sjednicom SO Petrovo, na kojoj je konstatovano da nijednim prostornim planskim aktom u opštini Petrovo nisu predviđene lokacije opasnog otpada.

MAGARAC NATOVAREN BURADIMA POVUKAO SE IZ PETROVA

“Kemokop”, kao i njihov pravni zastupnik, takođe advokat Siniša Mikić morali su priznati poraz. Firma iz Hrvatske se sa svojim magarcem natovarenim buradima, što je njihov zaštitni znak, jednostavno pokupila i povukla iz Petrova.

Što se tiče Doboja, bio je u žiži javnosti i kada su procurile informacije da se na lokalnu deponiju u Lipcu životinjski otpad i kože, takođe dovoze kamionima sa sarajevskog područja. Dojave građana bile su da su ti nus produkti iz visočke Kožare.

Nakon što su uspjeli “presresti” jedan kamion i izuzeti uzorke, proslijedili su ih u Veterinarski institut RS “Dr Vaso Butozan” u Banjaluci. Međutim, zvanično nisu potvrđene sumnje da se, prema tvrdnjama, radi o kancerogenim materijama, jer se republička veterinarska inspekcija proglasila nenadležnom za vođenje postupka. Vruću temu očigledno su htjeli prepustiti gradskoj inspekciji, ali je to za njih ipak bio prevelik zalogaj da bi se upustili u slučaj.

JAPANSKI MOST

Niz je i pojedinačnih “eko incidenata”, zbog kojih su uglavnom reagovali dobojski ribari, jer su po pravilu nepoznati počinioci istresali otpad u rijeku ili na obalu Bosne i Spreče.

Otpad iz hotela “Park”, naknadno očišćenog od poplava u blizini “Japanskog mosta” i samog grada, pileći otpad, gume sa vozila, samo je dio tog otpada kojim su praktično stvarane divlje deponije i trovan biljni i životinjski svijet u rijekama.

Lj. Đurić