Dijaspora sve rjeđe dolazi, a šalju i manje para u BiH

Tokom pandemije korona virusa došlo je do značajnog pada novčanih doznaka iz inostranstva, a u ovom periodu zabilježen je i daleko manji dolazak u BiH naših ljudi koji žive i rade u Evropi.

Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su u prvom kvartalu ove godine novčane doznake iznosile 637 miliona KM, što je za tri odsto manje nego u istom periodu lani.

"Međutim, usljed poremećaja tokom drugog kvartala, očekuje se da će doći do znatnog smanjenja novčanih doznaka iz inostranstva", potvrdili su za Srpskainfo u ovoj banci.

Izjalovile su se i nade domaćih ugostitelja, frizera, stomatologa da će naši ljudi iz inostranstva dolaziti bar približno kao ranijih godina, što bi u dobroj mjeri popravilo njihov promet, koji je desetkovan tokom epidemije.

Rekord u 2019.

Međutim, ljeto je prošlo, a građani BiH koji žive u inostranstvu su, uglavnom, ostajali tu gdje jesu, dok su prilično rijetki među njima dolazili u posjetu svojima u domovini, što potvrđuju i u udruženjima iz BiH koja sarađuju s dijasporom.

U udruženju „Naša perspektiva“ podsjećaju da je lani zabilježen rekordan nivo novčanih doznaka. 

"Međutim, za očekivati je da će doznake u ovoj godini znatno opasti. Naši ljudi se trenutno nalaze u zemljama koje su najviše pogođene pandemijom i krizom koju je ona izazvala. Za očekivati je da će jedan dio njih ostati bez posla, te neće biti u mogućnosti da pomaže rodbini i prijateljima u BiH, kao što je to bio slučaj do sada", kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Armin Alijagić.

Novčane doznake

On se najviše plaši posljedica nedolaska dijaspore tokom ljetnjih mjeseci. 

"Svi znamo da na stotine hiljada naših državljana iz inostranstva borave u rodnom kraju tokom ljeta. Prilikom svog boravka, dijaspora troši i održava brojne uslužne sektore. Bojim se da će, zbog njihovog nedolaska ovog ljeta brojni uslužni djelatnici, kao što su ugostiteljski objekti, frizeri, stomatološke ordinacije, automehaničari, vremenom biti primorani da prestanu s radom", kaže on.

Dodaje da, u normalnim okolnostima, dijaspora u novčanim doznakama pošalje oko dvije milijarde dolara na godišnjem nivou putem formalnih, i još toliko putem neformalnih kanala. 

"Procjena je da tokom ljetnjih mjeseci dijaspora potroši još dodatnih milijardu dolara. Kada sve saberemo, možemo zaključiti da dijaspora s jednom trećinom učestvuje u domaćem BDP, i već godinama prevenira ekonomski kolaps u zemlji", naglašava Alijagić.   

Ključ u bravu

U Udruženju radnika u ugostiteljstvu i turizmu RS naglašavaju da su u vodu pale njihove nade da će ih ovog ljeta barem dijaspora koliko-toliko iščupati. 

"Ove godine su naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu kudikamo manje dolazili, a i oni koji su dio ljeta proveli u Srpskoj i BiH manje su trošili. Naime, i u zemljama iz kojih dolaze epidemija korona virusa je izazvala krizu. Ranijih godina, porodice koje su godišnje odmore provodile ovdje gotovo da su se u potpunosti hranile u restoranima, a daleko više novca su trošili i u kafićima i trgovinama. To su ljudi koji, inače, ne žale da potroše i koji ne gledaju šta koliko košta. Međutim, ove godine toga nije bilo", naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Željko Tatić.

Kako kaže, dijaspora ove godine šalje i daleko manje novca svojima u BiH.

"Sve to utiče na smanjenje potrošnje, što se, opet, negativno odražava ne samo na nas, nego i na brojne druge uslužne djelatnosti. Ovu godinu ćemo dugo pamtiti po rekordno lošem poslovanju. Neki su već stavili ključ u bravu, a plašimo se da će se posljedice krize izazvane epidemijom korona virusa tek u narednom periodu ispoljiti u punoj snazi", poručuje Tatić.

Strani investitori oprezniji

Kad je riječ o ulaganjima u BiH, u udruženju „Naša perspektiva“ naglašavaju da će, u narednom periodu, investitori iz dijaspore biti oprezniji, prenosi Srpska info.

"S druge strane, u sklopu USAID Diaspora Invest projekta, koji sprovodimo, imamo program dodjele bespovratnih sredstava. U toku pandemije imali smo dva poziva za investitore iz dijaspore. U oba poziva interes dijaspore je bio jednak onome prije pandemije, što potvrđuje da je dijaspora, uprkos novonastaloj situaciji, spremna da ulaže u zemlju ili mjesto porijekla, što ih znatno razlikuje od „ostalih“ stranih investitora", objašnjava Alijagić.

Ističe da oko 80 odsto dijaspore BiH uglavnom živi u zemljama Zapadne Evrope, te Sjeverne Amerike i Australije.

"Sve više ih se nastanjuje i u bogate zemlje Bliskog Istoka, kao što su Doha i Kuvajt. Procjenjuje se da oko dva miliona građana porijeklom iz BiH živi u inostranstvu, što čini više od 50 odsto njenog stanovništva", kaže Alijagić.

Prema njegovim riječima, pomoć dijaspore u narednom periodu zavisiće od toga do koje mjere će BiH biti pogođena ovom krizom.

"Jedno je sigurno, a to je da se dijaspora u vremenima ekonomskih i ekoloških nepogoda pokazala spremna da pomogne zemlji porijekla", poručuje Alijagić.

Tagovi: