Nikola Lakić, agronom iz Kukulja, bogatog sela u srbačkom dijelu Lijevče polja, priznaje da se nije pokajao kada je napustio jednu svjetski priznatu kompaniju iz oblasti poljoprivrede i vratio se na porodično imanje. Odlučio je da znanje stečeno na fakultetu i u velikoj kompaniji prenese na vlastiti posjed od 12 hektara.

Na veoma kvalitetnom zemljištu proizvodi crveni luk, kupus, lubenice, krastavce, zelenu salatu, krompir i dinje. Zahvaljujući novim metodama, koje je uveo u proizvodnju, sa svojim povrćem pojavljuje se dvadeset dana ranije na tržištu, ono je rodnije i daleko kvalitetnije.

Nikola Lakić, uspješni poljoprivrednik iz Kukulja

- Uveo sam navodnjavanje kap po kap u proizvodnji ranog kupusa i zelene salate. Koristim crnu malč foliju, usjeve pokrivam agrilom i veoma pazim na zdravstvenu ispravnost povrća i kvalitet. U prednosti sam u odnosu na druge jer Lijevče polje nudi odlične agroekološke uslove, imamo dugu tradiciju i uz to ja pratim i primijenjujem najnovija naučna i tehnološka rješenja, rekao je Nikola.

Riječi pohvale stižu  iz najviših institucija

Lakić kaže da se oslanja isključivo na domaće tržište i to trgovačke centre i restorane. Investirao je u najsavremeniju poljoprivrednu mehanizaciju i moderno skladište. Imao je konkretnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Potvrdio je to i ministar Boris Pašalić, koji nije krio zadovoljstvo nakon posjete Kukuljama.

- Nikola je bio hrabar i odlučio je da  svoje znanje stečeno na fakultetu i u velikoj kompaniji prenese na svoje imanje. On nam upravo pokazuje šta je moderna poljoprivreda i kako se sa iste površine, uz najnoviju tehnologiju, može proizvesti bolje, više i kvalitetnije. Ponosni smo jer je Nikola bio naš student, rekao je ministar Pašalić.

Zanimljivo je da je Nikolin prvi komšija, a ujedno i bliži rođak, profesor Vojislav Trkulja, direktor Poljoprivrednog instituta iz Banja Luke.

- Lijevčani su dobri domaćini i vrijedni ljudi, a Lijevče polje ima odlične agroekološke uslove. Ali kolega Nikola je ovdje primijenio najnoviju tehnologiju. Značajno je pomjerio rokove u proizvodnji od najranijih do najkasnijih. Primijenjuje najbolje sorte i hibride, koristi agril foliju i tunele za pokrivanje, vodi najbolju zaštitu, poštujući karencu i kvalitet samog proizvoda. Rezultat toga su veliki prinosi i profitabilna proizvodnja, rekao je profesor Trkulja.

Lakići tradicionalno uzgajaju povrće iz generacije u generaciju

Nikolin otac Drago napunio je sedamdeset godina. I danas radi sa sinom i porodicom na vlastitom imanju. Kaže da je danas mnogo lakše, nego nekada.

Nikola je četvrta generacija Lakića, koji se na ovom imanju bave povrtlarstvom.

- Četrdeset godina sam po danu proizvodio a po noći 'tamićem' razvozio povrće u Banja Luku, Zagreb, Rijeku i druge gradove. Postigli smo mnogo, ali isključivo velikim radom i iskrenim odnosom prema zemljištu, poslu i našim potrošačima. U značajnoj mjeri sam imao ogromnu podršku stručnjaka, prvo od mog pokojnog brata, koji je bio agronom, potom od  doktora Vojislava Trkulje, kome sam rođeni ujak, a sada od sina Nikole, koji je diplomirani inženjer poljoprivrede, rekao je Drago Lakić.

Lakići imaju osam hektara zemljišta, ali proizvode povrće na 12 hektara plodne oranice, tako što nakon jedne berbe započinju drugu proizvodnju. Godišnje tržištu isporuče 500 tona najkvalitetnijeg povrća.

Odlučili su se na savremeni uzgoj na otvorenom, jer ne mogu parirati Hercegovcima u plasteničkoj proizvodnji. Širi asortiman proizvoda im daje prednost pri plasmanu robe, a najnovija tehnologija u proizvodnji im osigurava profitabilnost. Uz sve to, uz subvencije koje dobijaju od Minsitarstva poljoprivrede, šumarstva i Vodoprivrede RS, daje im veliku dozu sigurnosti, koja baš nije uvijek na strani poljoprivrednika.

Boško GRGIĆ